njemački dani u sedmici (Dani na njemačkom)

U ovoj lekciji ćemo naučiti dane u sedmici na njemačkom jeziku. Izgovor nekih njemačkih imena dana sličan je izgovoru engleskih imena dana. Kao što znate, sedmica ima 7 dana. Sada ćemo naučiti dane u sedmici na njemačkom. Naučiti dane u sedmici na njemačkom jeziku je lako. Na kraju krajeva, trebat ćete zapamtiti samo 7 riječi. Naučićemo vas nemačkim danima za kratko vreme.

Dani u sedmici su često jedan od prvih koraka u procesu učenja jezika. Ovo je jedan od prvih osnovnih pojmova s ​​kojima se susrećete kada počinjete učiti novi jezik. Baš kao i osnovne riječi koje naučite kao dijete, kao što su "mama", "tata", "zdravo" i "hvala", učenje dana u sedmici je također jedan od gradivnih blokova jezika.

Nakon što počnete s ovim osnovnim riječima, obično napredujete prema brojanju, bojama i aspektima svakodnevnog života. Ovo omogućava rano učenje rutina i koncepta vremena. Stoga učenje dana u sedmici igra značajnu ulogu u procesu učenja jer ljudi moraju pratiti vrijeme u svom svakodnevnom životu.

Ako učite njemački, savladavanje dana u sedmici na njemačkom je ključni korak koji će vam pomoći da bolje upoznate jezik i da se osjećate ugodnije u svakodnevnoj komunikaciji. Učenje dana u nedelji se takođe može posmatrati kao način da poboljšate svoje gramatičke strukture i vokabular. Dakle, fokusiranje na dane u sedmici na vašem putu učenja njemačkog ne samo da će vam dati čvrstu osnovu već će vam pomoći i da napredujete u svojim jezičkim vještinama.

Nakon što naučimo nemačke dane u nedelji, napisaćemo mnogo primera rečenica o nemačkim danima u nedelji. Na ovaj način naučićete nemačke dane u nedelji i moći ćete da pravite različite rečenice. Nakon čitanja, čak ćete moći reći šta radite ove sedmice!

Dani u sedmici na njemačkom

“U njemačkom kalendaru, kao i standardni zapadni kalendar, sedmica se sastoji od sedam dana. Međutim, za razliku od nekih zapadnih zemalja (kao što su Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska), u Njemačkoj sedmica počinje u ponedjeljak umjesto u nedjelju. Imajte ovo na umu. Sada, hajde da upišemo sedam dana u nedelji na nemačkom u tabelu.”

Nemački dani u nedelji
Ponedjeljak	Montag
Utorak	utorak
Srijeda	srijeda
Četvrtak	četvrtak
Petak	petak
Subota	Samstag (Sonnabend)
Nedjelja	nedjelja

Na engleskom, baš kao što se dani u nedelji završavaju sa „-day“, na nemačkom, dani u nedelji takođe završavaju sa „-tag“ (osim Mittwoch). Ovo je lako zapamtiti jer je "guten Tag" (dobar dan) standardni pozdrav na njemačkom.

Na njemačkom, riječ za "subota" je "Samstag", ili alternativno, može se koristiti riječ "Sonnabend". Međutim, "Samstag" se češće koristi.

Nabrojimo još jednom dane u sedmici na njemačkom.

Dani u sedmici na njemačkom:

• Ponedjeljak → ponedjeljak
• Dienstag → utorak
• Mittwoch → srijeda
• Donnerstag → četvrtak
• Freitag → Petak
• Samstag / Sonnabend → Subota
• Sonntag → Nedjelja

Koji je rod (determinator) dana u sedmici na njemačkom?

Ako malo znate njemački, sigurno ste čuli šta pojam "članak (odrednik)" znači na njemačkom jeziku. U njemačkom jeziku sve riječi (osim vlastitih imenica) imaju rod i član (odrednik). Članak za nemačke nazive dana je „der Artikel“. Osim toga, rod njemačkih dnevnih imena je muški. Hajde sada da napišemo dane u nedelji na nemačkom sa njihovim člancima (odredivač):

1. der Montag → ponedjeljak
2. der Dienstag → utorak
3. der Mittwoch → srijeda
4. der Donnerstag → četvrtak
5. der Freitag → petak
6. der Samstag (der Sonnabend) → subota
7. der Sonntag → Nedjelja

Kratki načini pisanja njemačkih imena dana

Kao i na engleskom, i na njemačkom su nazivi dana u kalendarima upisani skraćeno. Skraćeni oblik njemačkih dana sastoji se od prva dva slova naziva dana.

Montag: Mo
Dienstag: Di
Mittwoch : Mi
Donnerstag: Do
Freitag: Fr
Samsung: Sa
Sonntag: So

Imena njemačkih dana

U njemačkom se imena uvijek pišu velikim slovima na uočljiv način. Međutim, da li se riječ poput “Montag” smatra vlastitom imenicom? Hajde da dublje pogledamo ovu stvar.

Generalno, osnovni pojmovi kao što su dani u sedmici tretiraju se kao vlastite imenice i stoga se pišu velikim slovima. Međutim, ovdje postoji izuzetak: kada se izražava uobičajena radnja koja se izvodi određenog dana u sedmici – na primjer, „Radim to petkom“ – tada se riječ „dan“ ne piše velikim slovom.

Ako bismo naveli primjer koji se pridržava ovog pravila, na njemačkom bismo izraz „Bavim se sportom petkom“ izrazili kao „Ich mache freitags Sport“. Ono što ovdje treba napomenuti je “s” na kraju riječi “freitags” jer ovaj izraz označava uobičajenu radnju koja se izvodi određenog dana u sedmici.

Hajde sada da pokažemo kako nazive dana treba pisati na njemačkom kada se izražavaju uobičajene aktivnosti bilo kojeg dana u sedmici. Na primjer, kada pišemo rečenice poput „Subotom idem na kurs jezika“ ili „Nedjeljom se opuštam kod kuće“, kako pišemo nazive njemačkih dana?

Njemački dani i događaji koji se ponavljaju

Događaj koji se ponavlja – dani u sedmici na njemačkom jeziku

montagovi → ponedjeljci

dienstags → utorak

mittwochs → srijede

donnerstags → četvrtak

freitags → Petak

samstags / sonnabends → subote

pjesme → nedjelje

Izražavanje određenog dana (jednokratni događaj) na njemačkom jeziku

jednokratni događaj

am Montag → u ponedjeljak

am Dienstag → u utorak

am Mittwoch → u srijedu

am Donnerstag → u četvrtak

am Freitag → u petak

am Samstag / am Sonnabend → u subotu

am Sonntag → u nedjelju

Rečenice sa danima na njemačkom

Dali smo dovoljno informacija o danima u sedmici na njemačkom jeziku. Hajde sada da napišemo uzorke rečenica o danima na njemačkom.

ponedjeljak (ponedjeljak) rečenice

1. Montag ist der erste Tag der Woche. (Ponedjeljak je prvi dan u sedmici.)
2. Am Montag habe ich einen Arzttermin. (Imam termin kod doktora u ponedeljak.)
3. Jeden Montag gehe ich ins Fitnessstudio. (Idem u teretanu svakog ponedjeljka.)
4. Montags esse ich gerne Pizza. (Volim da jedem pizzu ponedeljkom.)
5. Der Montagmorgen beginnt immer mit einer Tasse Kaffee. (Ponedjeljak ujutro uvijek počinje šoljicom kafe.)

Dienstag (utorak) rečenice

1. Dienstag ist mein arbeitsreichster Tag. (Utorak je moj najzaposleniji dan.)
2. Am Dienstag treffe ich mich mit meinen Freunden zum Abendessen. (U utorak se sastajem sa prijateljima na večeri.)
3. Dienstags habe ich immer Deutschkurs. (Uvek imam čas nemačkog utorkom.)
4. Ich gehe dienstags immer zum Markt, um frisches Obst und Gemüse zu kaufen. (Uvek idem na pijacu utorkom da kupim sveže voće i povrće.)
5. Am Dienstagabend schaue ich gerne Filme. (Volim da gledam filmove utorkom uveče.)

Mittwoch (srijeda) rečenice

1. Mittwoch ist die Mitte der Woche. (Srijeda je sredina sedmice.)
2. Mittwochs habe ich frei. (Odlazim srijedom.)
3. Ich treffe mich mittwochs immer mit meiner Familie zum Abendessen. (Uvijek se sretnem s porodicom na večeri srijedom.)
4. Mittwochs gehe ich gerne spazieren. (Volim da idem u šetnju srijedom.)
5. Am Mittwochmorgen lesse ich gerne Zeitung. (Volim da čitam novine srijedom ujutro.)

Donnerstag (četvrtak) rečenice

1. Donnerstag ist der Tag vor dem Wochenende. (Četvrtak je dan prije vikenda.)
2. Am Donnerstag habe ich einen wichtigen Termin. (Imam važan sastanak u četvrtak.)
3. Donnerstags mache ich Yoga. (Ja radim jogu četvrtkom.)
4. Ich treffe mich donnerstags immer mit meiner Freundin zum Kaffeetrinken. (Uvijek se nađem sa svojim prijateljem četvrtkom na kafi.)
5. Donnerstagabends gehe ich gerne ins Kino. (Volim da idem u bioskop četvrtkom uveče.)

Freitag (petak) rečenice

1. Freitag ist mein Lieblingstag, weil das Wochenende beginnt. (Petak je moj omiljeni dan jer vikend počinje.)
2. Am Freitagabend treffe ich mich mit meinen Kollegen zum Ausgehen. (Petkom uveče se sastajem sa kolegama u noćnom izlasku.)
3. Freitag esse ich gerne Sushi. (Volim da jedem suši petkom.)
4. Ich gehe freitags immer früh ins Bett, um am Wochenende ausgeruht zu sein. (Uvek idem rano u krevet petkom da bih se dobro odmorio za vikend.)
5. Freitagmorgens trinke ich gerne einen frischen Orangensaft. (Volim da pijem svježi sok od narandže petkom ujutro.)

Samstag (subota) rečenice

1. Samstag ist ein Tag zum Entspannen. (Subota je dan za opuštanje.)
2. Am Samstagmorgen gehe ich gerne joggen. (Volim da džogiram subotom ujutru.)
3. Samstags besuche ich oft den Flohmarkt. (Često posjećujem buvljak subotom.)
4. Ich treffe mich samstags gerne mit Freunden zum Brunch. (Volim da se sastajem sa prijateljima na ručku subotom.)
5. Am Samstagnachmittag lese ich gerne Bücher. (Volim da čitam knjige subotom popodne.)

Sonntag (nedjelja) rečenice

1. Sonntag ist ein Ruhiger Tag. (Nedjelja je miran dan.)
2. Am Sonntag schlafe ich gerne aus. (Volim da spavam nedeljom.)
3. Sonntags koche ich immer ein großes Frühstück für meine Familie. (Nedeljom uvek kuvam veliki doručak za svoju porodicu.)
4. Drago mi je da te vidim u parku. (Uživam u šetnji parkom nedjeljom.)
5. Am Sonntagabend schaue ich gerne Filme zu Hause. (Volim da gledam filmove kod kuće nedeljom uveče.)

Više primjera rečenica o danima na njemačkom

Montag ist der erste Tag. (Ponedjeljak je prvi dan.)

Ja sam Dienstag. (Radim u utorak.)

Mittwoch ist mein Geburtstag. (Srijeda je moj rođendan.)

Wir treffen uns am Donnerstag. (Sastajemo se u četvrtak.)

Freitagabend gehe ich aus. (Izlazim u petak uveče.)

Am Samstag habe ich frei. (Odlazim u subotu.)

Sonntag ist ein Ruhetag. (Nedjelja je dan odmora.)

Ich gehe Montag zum Arzt. (Idem kod doktora u ponedeljak.)

Dienstagmorgen trinke ich Kaffee. (Pijem kafu u utorak ujutro.)

Am Mittwoch esse ich Pizza. (Jedem pizzu u srijedu.)

Donnerstagabend sehe ich fern. (Gledam TV u četvrtak uveče.)

Freitag ist mein Lieblingstag. (Petak je moj omiljeni dan.)

Samstagmorgen gehe ich joggen. (Idem džogirati u subotu ujutro.)

Am Sonntag lese ich ein Buch. (Pročitao sam knjigu u nedelju.)

Montags gehe ich früh schlafen. (Ponedeljkom idem rano u krevet.)

Dienstag ist ein langer Tag. (Utorak je dug dan.)

Mittwochmittag esse ich Salat. (Jedem salatu u srijedu popodne.)

Donnerstag treffe ich Freunde. (Srećem se sa prijateljima u četvrtak.)

Freitagvormittag habe ich einen Termin. (Imam termin u petak ujutro.)

Samstagabend gehe ich ins Kino. (Idem u bioskop u subotu uveče.)

Sonntagmorgen frühstücke ich gerne. (Volim doručkovati nedjeljom ujutro.)

Montag ist der Anfang der Woche. (Ponedjeljak je početak sedmice.)

Am Dienstag lerne ich Deutsch. (U utorak učim njemački.)

Mittwochabend esse ich mit meiner Familie. (Jedem sa svojom porodicom u srijedu uveče.)

Donnerstag je brzi Wochenende. (Četvrtak je skoro vikend.)

Freitagmorgen trinke ich Orangensaft. (Pijem sok od pomorandže u petak ujutro.)

Am Samstag treffe ich mich mit Freunden. (Sastajem se sa prijateljima u subotu.)

Sonntagabend schaue ich fern. (Gledam TV u nedelju uveče.)

Montagmorgen fahre ich mit dem Bus. (Idem autobusom u ponedjeljak ujutro.)

Dienstagabend koche ich Pasta. (Utorkom uveče kuvam tortu.)

Zanimljive informacije o njemačkim imenima dana

Imena dana na njemačkom, kao i na mnogim jezicima, imaju istorijski i kulturni značaj, često ukorijenjena u germanskoj i nordijskoj tradiciji. Njemačka imena dana odražavaju utjecaj i kršćanske i paganske tradicije, pri čemu neka imena potiču od bogova u germanskoj mitologiji, a druga latinskog ili kršćanskog porijekla. Razumijevanje porijekla i značenja ovih imena pruža uvid u jezičku i kulturnu baštinu njemačkog govornog područja.

ponedjeljak (ponedjeljak)

Njemačka riječ "Montag" izvedena je iz latinske fraze "Dies Lunae", što znači "Mjesečev dan". Ovo odgovara engleskom nazivu "Monday", koji takođe vodi poreklo od meseca. U germanskoj mitologiji, ponedjeljak je bio povezan s bogom Manijem, za kojeg se vjerovalo da se vozi po noćnom nebu u kolima koje su vukli konji, vodeći mjesec.

U mnogim germanskim jezicima, uključujući engleski, ponedeljak je takođe nazvan po Mesecu. Germanski narod je tradicionalno smatrao da je ponedeljak drugi dan u nedelji, koji sledi nedelju.

Izrazi koji se odnose na ponedjeljak na njemačkom uključuju „einen guten Start in die Woche haben“, što znači „da imate dobar početak sedmice“, što je uobičajena želja koju razmjenjuju kolege ili prijatelji ponedjeljkom.

Dienstag (utorak)

“Dienstag” dolazi od starovisokonjemačke riječi “Ziestag”, što znači “dan Ziu”. Ziu, ili Tyr u nordijskoj mitologiji, bio je bog rata i neba. Na latinskom, utorak se zvao "Dies Martis", nazvan po bogu rata, Marsu. Veza između rata i utorka može proizaći iz uvjerenja da će bitke koje se vode na ovaj dan biti uspješne.

Dienstag, njemačka riječ za utorak, izvedena je iz starovisokonjemačke riječi “dīnstag”, što u prijevodu znači “Tiwov dan”. Tiw, ili Týr u nordijskoj mitologiji, bio je bog povezan s ratom i pravdom. Utorak je, dakle, nazvan po ovom božanstvu. U germanskoj mitologiji, Tiw se često poistovjećuje s rimskim bogom Marsom, dodatno učvršćujući povezanost utorka s ratom i bitkom.

Mittwoch (srijeda)

“Mittwoch” na njemačkom doslovno znači “sredina sedmice”. U nordijskoj mitologiji, srijeda je povezana s Odinom, glavnim bogom i vladarom Asgarda. Odin je bio poznat i kao Woden, a engleski naziv "Wednesday" je izveden od "Woden's day". Na latinskom, srijeda se nazivala "Dies Mercurii", u čast boga glasnika Merkura.

U germanskoj mitologiji, srijeda je povezana s bogom Odinom (Wodenom), koji je bio cijenjen zbog svoje mudrosti, znanja i magije. Stoga se srijeda na engleskom ponekad naziva "Wodensday", a njemački naziv "Mittwoch" održava ovu vezu.

Donnerstag (četvrtak)

“Donnerstag” na njemačkom se prevodi kao “Thorov dan”. Thor, bog groma i munja, bio je istaknuta figura u nordijskoj mitologiji i bio je povezan sa snagom i zaštitom. Na latinskom, četvrtak se zvao "Dies Iovis", nazvan po rimskom bogu Jupiteru, koji je dijelio atribute sa Thorom.

Freitag (petak)

“Freitag” na njemačkom znači “Freyjin dan” ili “Friggov dan”. Freyja je bila boginja povezana s ljubavlju, plodnošću i ljepotom u nordijskoj mitologiji. Frigg, još jedna nordijska boginja, bila je povezana sa brakom i majčinstvom. Na latinskom, petak je nazvan "Dies Veneris", nazvan po Veneri, boginji ljubavi i lepote.

U njemačkoj kulturi petak se često slavi kao kraj radne sedmice i početak vikenda. To je dan povezan sa opuštanjem, druženjem i slobodnim aktivnostima.

Samstag (subota)

“Samstag” je izvedeno od hebrejske riječi “Sabbat”, što znači “subota” ili “dan odmora”. Odgovara engleskom nazivu "Saturday", koji također ima svoje korijene u danu subote. U mnogim regijama njemačkog govornog područja subota se tradicionalno smatrala danom odmora i vjerskih obreda.

Subota se na njemačkom zove ili Samstag ili Sonnabend, ovisno o regiji. Oba termina vode porijeklo iz starovisokonjemačkog jezika. "Samstag" je izveden od riječi "sambaztag", što znači "dan okupljanja" ili "dan okupljanja", odražavajući historijski značaj tog dana kao dana za pijace ili zajednička okupljanja. "Sonnabend" je izvedeno od "Sunnenavent", što znači "veče prije nedjelje", što naglašava poziciju subote kao dana koji prethodi nedjelji.

U njemačkoj kulturi subota se često doživljava kao dan za opuštanje, rekreaciju i društvene aktivnosti. To je tradicionalan dan za kupovinu, poslove i druženje sa porodicom i prijateljima.

Sonntag (nedjelja)

“Sonntag” na njemačkom znači “dan sunca”. Na latinskom se nedelja zvala "Dies Solis", u čast boga sunca, Sol. Nedjelja se u kršćanskoj tradiciji dugo povezivala s bogoslužjem i odmorom, jer obilježava dan Hristovog vaskrsenja. Često se smatra najvažnijim danom u sedmici za vjerska obreda i porodična okupljanja.

U njemačkoj kulturi nedjelja se često smatra danom odmora, opuštanja i razmišljanja. To je tradicionalno dan za vjerske obrede, porodična okupljanja i slobodne aktivnosti. Mnoga preduzeća i prodavnice su zatvorene nedeljom, što omogućava ljudima da se fokusiraju na lične i društvene aktivnosti.

Istorijski i kulturni značaj

Nazivi dana u sedmici na njemačkom odražavaju mješavinu drevnih germanskih, nordijskih, latinskih i kršćanskih utjecaja. Ova imena su evoluirala vekovima, odražavajući promene u jeziku, religiji i kulturnim praksama. Razumijevanje porijekla ovih imena pruža uvid u vjerovanja, vrijednosti i tradicije naroda njemačkog govornog područja kroz historiju.

Lingvistic Analysis

Njemački nazivi za dane u sedmici pokazuju lingvističku evoluciju njemačkog jezika. Mnoga od ovih imena imaju srodna imena u drugim germanskim jezicima, kao što su engleski, holandski i švedski, što odražava njihove zajedničke jezičke korijene. Ispitujući etimologiju i fonetiku ovih imena, lingvisti mogu pratiti istorijski razvoj njemačkog jezika i njegove veze s drugim jezicima.

Kulturne prakse i tradicije

Nazivi dana u sedmici imaju kulturološki značaj izvan svojih jezičkih korijena. U mnogim regijama njemačkog govornog područja, određeni dani u sedmici povezani su sa specifičnim kulturnim praksama i tradicijama. Na primjer, subota je često dan za slobodne aktivnosti, društvena okupljanja i izlete na otvorenom, dok je nedjelja rezervirana za vjerske obrede i vrijeme za porodicu. Razumijevanje ovih kulturnih praksi pruža uvid u svakodnevni život i rutinu ljudi u zemljama njemačkog govornog područja.

Književne i folklorne reference

Nazivi dana u sedmici često se pojavljuju u književnosti, folkloru i mitologiji. Pisci i pjesnici su kroz povijest crpili inspiraciju iz ovih imena kako bi stvorili evokativnu sliku i simboliku u svojim djelima. Na primjer, nordijski bog Odin, povezan sa srijedom, zauzima istaknuto mjesto u skandinavskim sagama i mitovima. Istražujući ove književne i folklorne reference, naučnici stiču dublje razumijevanje kulturnog značaja dana u sedmici u zemljama njemačkog govornog područja.

Moderna upotreba i adaptacije

Dok tradicionalni nazivi dana u nedelji ostaju u upotrebi u modernom nemačkom, postoje i varijacije i adaptacije koje odražavaju savremeni jezik i kulturu. Na primjer, u neformalnom govoru i pisanju uobičajeno je koristiti skraćenice ili nadimke za dane u sedmici, kao što je "Mo" za Montag ili "Do" za Donnerstag. Osim toga, u doba globalizacije, engleski nazivi za dane u sedmici također su široko shvaćeni i korišteni u zemljama njemačkog govornog područja, posebno u poslovnom i tehnološkom sektoru.

Zaključak:

Nazivi dana u sedmici na njemačkom imaju bogato istorijsko, jezičko i kulturno značenje. Ukorijenjena u drevnim germanskim, nordijskim, latinskim i kršćanskim tradicijama, ova imena odražavaju vjerovanja, vrijednosti i običaje naroda koji govore njemački kroz historiju. Proučavajući porijeklo i značenje ovih imena, naučnici stiču vrijedan uvid u jezičku evoluciju, kulturno naslijeđe i svakodnevni život zajednica njemačkog govornog područja.

Posebni kulturni dani Njemačke

Njemačka, sa svojom bogatom istorijom i kulturnim naslijeđem, slavi različite tradicionalne i moderne praznike tokom cijele godine. Ovi njemački dani obuhvataju vjerske, istorijske i sezonske svečanosti, od kojih svaka nudi jedinstven uvid u običaje, vjerovanja i vrijednosti zemlje. Od Oktoberfesta do božićnih sajmova, njemački dani pružaju uvid u srce njemačke kulture.

Nova godina (Neujahrstag)

Nova godina označava početak kalendarske godine i slavi se vatrometom, zabavama i okupljanjima širom Njemačke. Nemci se često angažuju u tradiciji „Silvestera“ ili dočeka Nove godine, gde uživaju u svečanim jelima, gledaju televizijske koncerte i učestvuju u uličnim proslavama. Mnogi također donose odluke za narednu godinu.

Dan tri kralja (Heilige Drei Könige)

Dan tri kralja, poznat i kao Bogojavljenje, obilježava posjetu mudraca malom Isusu. U Njemačkoj se slavi vjerskim obredima i tradicionalnim običajima kao što je "Sternsinger", gdje djeca obučena kao Tri kralja idu od kuće do kuće pjevajući pjesme i prikupljajući donacije u dobrotvorne svrhe.

Valentinovo (Valentinstag)

Dan zaljubljenih se u Njemačkoj slavi slično kao iu drugim dijelovima svijeta, a parovi razmjenjuju poklone, cvijeće i romantične gestove. Međutim, to je i dan za prijateljstvo, poznat kao "Freundschaftstag", gdje prijatelji razmjenjuju karte i male znake zahvalnosti.

Karneval (Karneval ili Fasching)

Karnevalska sezona, poznata kao "Karneval" u Rajni i "Fasching" u drugim dijelovima Njemačke, je praznično vrijeme parada, kostima i veselja. Svaka regija ima svoju jedinstvenu tradiciju, ali zajednički elementi uključuju ulične procese, balove pod maskama i satirične performanse.

Međunarodni dan žena (Internationaler Frauentag)

Međunarodni dan žena obilježava se u Njemačkoj događajima, marševima i diskusijama u kojima se ističu ženska prava i postignuća. Državni je praznik u glavnom gradu Berlinu, gdje demonstracije i skupovi skreću pažnju na pitanja kao što su rodna ravnopravnost i diskriminacija na radnom mjestu.

Uskrs

Uskrs je veliki hrišćanski praznik u Nemačkoj, koji se slavi verskim službama, porodičnim okupljanjima i svečanim jelima. Tradicionalni običaji uključuju ukrašavanje jaja, pečenje uskršnjeg kruha i kolača i sudjelovanje u lovu na uskršnja jaja. U nekim regijama postoje i uskršnje lomače i procesi.

Prvi maj (Tag der Arbeit)

Prvi maj, ili Praznik rada, obilježava se u Njemačkoj demonstracijama, skupovima i javnim proslavama koje organiziraju sindikati i političke stranke. Vrijeme je za zalaganje za radnička prava i socijalnu pravdu, uz govore, koncerte i ulične sajmove koji se održavaju u gradovima širom zemlje.

Majčin dan (Muttertag)

Dan majki u Njemačkoj je vrijeme za odavanje počasti i cijenjenja majki i majčinskih likova. Porodice obično slave cvijećem, čestitkama i posebnim jelima. Također je uobičajeno da djeca prave ručno rađene poklone ili obavljaju djela služenja svojim majkama.

Dan očeva (Vatertag ili Herrenttag)

Dan očeva u Nemačkoj, poznat i kao dan Gospodnjeg ili Dan muškaraca, obeležava se izletima na otvorenom, planinarskim izletima i druženjima sa prijateljima. Muškarci često vuku vagone punjene pivom i grickalicama, poznate kao "Bollerwagen", dok šetaju selom ili posjećuju lokalne pabove.

Pedesetnica (Pfingsten)

Pedesetnica, ili Svetla Nedelja, obeležava sećanje na silazak Svetog Duha na apostole. U Njemačkoj je vrijeme za vjerske službe, porodična okupljanja i aktivnosti na otvorenom. Mnogi ljudi iskoriste dugi vikend da odu na kratke odmore ili prisustvuju pijacama i festivalima Pedesetnice.

Oktoberfest

Oktoberfest je najveći svjetski festival piva koji se održava svake godine u Minhenu, Bavarska. Privlači milione posetilaca iz celog sveta koji dolaze da uživaju u tradicionalnom bavarskom pivu, hrani, muzici i zabavi. Festival obično traje 16-18 dana od kraja septembra do prvog vikenda u oktobru.

Dan njemačkog jedinstva (Tag der Deutschen Einheit)

Dan njemačkog jedinstva obilježava ponovno ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke 3. oktobra 1990. Slavi se službenim ceremonijama, koncertima i kulturnim događajima širom zemlje. Ovaj dan je državni praznik, koji omogućava Nemcima da razmisle o svojoj zajedničkoj istoriji i identitetu.

Halloween

Noć vještica postaje sve popularnija u Njemačkoj, posebno među mlađim generacijama. Iako nije tradicionalno njemački praznik, slavi se kostimiranim zabavama, tematskim događajima i trik-ili-tretmanama u četvrtima i gradskim središtima.

Sv. Martinovo (Martinstag)

Sv. Martinje se obilježava 11. novembra u čast sv. Martin od Toursa. U Njemačkoj je vrijeme za procese sa lampionima, lomače i dijeljenje tradicionalne hrane kao što je pečena guska. Djeca često prave papirnate lampione i paradiraju ulicama pjevajući pjesme.

Advent i Božić (Advent und Weihnachten)

Advent označava početak božićne sezone u Njemačkoj, paljenjem adventskih vijenaca i kalendara koji odbrojavaju dane do 25. decembra. Božićni sajmovi ili “Weihnachtsmärkte” niču u gradovima i mjestima širom zemlje, nudeći ručno rađene poklone, ukrase i sezonske poslastice.

Badnje veče (Heiligabend)

Badnje veče je glavni dan slavlja u Njemačkoj, koji obilježavaju porodična okupljanja, svečana trpeza i razmjena poklona. Mnogi Nijemci prisustvuju ponoćnoj misi ili učestvuju u službama uz svijeće u znak sjećanja na rođenje Isusa Krista.

Boxing Day (Zweiter Weihnachtsfeiertag)

Boxing Day, poznat i kao Drugi Božić, je državni praznik u Njemačkoj koji se obilježava 26. decembra. Vrijeme je za opuštanje, slobodne aktivnosti i druženje sa voljenima nakon božićne vreve.

Slika nemačkih dana

Na kraju naše lekcije, pogledajmo još jednom dane u sedmici na njemačkom i zapamtimo ih.